“Produktivnost nije sve, no na dugi rok, skoro je sve. Sposobnost zemlje da poboljaša životni standard svojih građana ovisi, skoro u cijelosti, o njenoj sposobnosti da poveća proizvodnju po zaposlenom. „ Paul Krugman

O mogućem putu ka većoj produktivnosti ekonomije FBiH pročitajte više u publikaciji ‘Nužnost odvezivanja Prometeja’.

Na  21. redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarna FBiH usvojen je nacrt Strategije razvoja FBiH 2021.-2027. Zakon definira ovu Strategiju kao multi-sektorski strateški dokument Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), koji definira javne politike i usmjerava socioekonomski razvoj teritorije FBiH. Dakle, ovaj dokument predstavlja osnov za djelovanje u FBiH ka strateškim ciljevima ubrzanog ekonomskog razvoja; prosperitetnog i inkluzivnog društvenog razvoja ; resursno efikasnog društvenog razvoja; te transparentnog, efikasnog i odgovornog javnog sektora.

Strategija je osnova za izradu Programa rada Vlade FBiH za mandatni period, godišnjeg programa Vlade FBiH, programa javnih investicija (PJI), trogodišnjih i godišnjih planova rada federalnih ministarstava i institutcija, dokumenta okvirnog budžeta (DOB), i godišnjeg budžeta. Strategija je podloga za usklađivanje i izradu sektorskih strategija, strategija razvoja kantona i jedinica lokalne samouprave, odnosno to je osnovna platforma socioekonomskog razvoja FBiH.

Više o ovome u ‘Strategija razvoja FBiH 2021.-2027.’

Neizvjestan oporavak je osnovna kvalifikacija iz izvještaja Svjetske banke o ekonomijama Zapadnog Balkana. Posljedice pandemije COVID-19 testiraju otpornost finansijskog sistema, dok su vanjski debalansi produbljeni. Rješenje leži u snažnijim ekonomskim fundamentima tj. ozbiljnim sistemskim reformama koje će preferirati privatni nad javnim sektorom, izvoz nad uvozom i  investicije u odnosu na potrošnju

Potencijal za budući ekonomski rast postoji pod pretpostavkom implementacije reformi, koje trebaju biti usmjerene na povećanje ekonomskog rasta, zaposlenosti i održavanje makroekonomske stabilnosti. Pod tim pretpostavkama, Svjetska banka predviđa ekonomski rast od 3,9 posto za BiH u srednjoročnom periodu.

Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu je bio u usponu, od  2.6% u 2017 do 3.8% u 2018, dok je predviđeni projicirani srednji rast za 2019-2020 3.7%.

Međutim ove stope rasta su vrlo osjetljive na povećane eksterne I interne rizike, uključujući geopolitičke I trgovinske sukobe. Samo 96000 radnih mjesta je kreirano na Zapadnom Balkanu u 2018 godini, uglavnom u industriji i uslužnoj djelatnosti, u odnosu na 171.200 otvorenih radnih mjesta u 2017. Zapadni Balkan se u sljedećem periodu mora fokusirati na konkurentnost, poresku politiku, diverzifikaciju finansijskog sektora, povećanje izvoznih kapaciteta i ekonomsku povezanost.

Više o ovome u izvještaju Svjetske banke.

Budžetski deficiti mogu se premostiti na dva načina: dodatnim porezima ili zaduživanjem. U vrijeme ekonomske krize zaduženje je gotovo jedina opcija, s obzirom da nametanje dodatnih poreza u vremenu krize znači produbljivanje iste.

Ukoliko je dodatno zaduženje vlada jedini put u ovom trenutku, da li se vlade trebaju brinuti o nivou duga u odnosu na BDP? Nova istraživanja MMF-a (autora Mauro i Zhou) pokazuju da čak i kada je kamatna stopa tj. trošak duga manji od nominalne stope rasta ekonomije (što efektivni trošak duga čini negativnim, pa samim tim i održivijim) za zemlje koje imaju strukturalne probleme i izražen politički rizik, ni to ne garantuje da strah investitora od nemogućnosti servisiranja duga, neće iznenada naglo povećati kamatne stope i dovesti do naglog kolapsa vladinih finansija zbog nemogućnosti vlada da u sljedećem koraku pozajme novac na tržištu kapitala.

Rizik od povećanja kamatne stope tj. troška pozajmljivanja od strane vlada u BiH, zbog straha investitora je uvijek nenajavljen i nažalost bez ranih upozorenja. Istraživanja nam pokazuju da je kriza uvijek ‘iza ćoška’ za vlade koje nisu u stanju podstaći zdravu ekonomsku aktivnost i koje nemaju ‘zdrav’ ekonomski model. A po mišljenju Svjetske banke ekonomija BiH je idalje isuviše bazirana na potrošnji. Rizik političke krize je sam po sebi mogući okidač za krizu pa se po toj logici u našoj zemlji može desiti vrlo vjerovatno. To je ono o čemu bi vlade trebale brinuti. Ali i investitori koji se odlučuju finansirati obveznice entitetskih vlada u BiH. Nedavno objavljeni papiri vezani za pozajmicu RS-a na londonskoj berzi svjedoče u prilog ovome.

Više o ovome u publikaciji MMF-a u rubrici Vruće teme.

Pandemija COVID-19 je napravila velike strukturalne promjene u globalnoj ekonomiji, što je mnoge građane ostavilo bez prihoda. Ideja Univerzalnog osnovnog dohotka se ozbiljno razmatra kao rješenje za probleme nezaposlenosti, tržišne ekonomije i samog kapitalizma, a globalni pokret za univerzalni dohodak podržali su i Bill Gates, Elon Musk, Mark Zuckerberg, pa i papa Franjo. Ova vrsta prihoda se smatra putem ka pravednom visokorazvijenom društvu budućnosti. Njemačka provodi istraživanje koje će biti finansirano novcem privatnih donatora koje testira ideju univerzalnog osnovnog dohotka i mogućih ishoda. Vrijeme velikih kriza je prilika za velike društvene promjene. Ova ideja treba biti ozbiljno razmotrena i u Bosni i Hercgovini. Deseci hiljada radnika ostali su bez posla usljed pandemije a bolni reformski procesi u BiH zahtijevat će zbrinjavanje onih koji su pogođeni strukturnim promjenama i koji će ostati bez posla. Minimalni životni standard za sve porodice je budućnost tehnološki naprednog društva u kojem su zdrave porodice i pojedinci osnova tehnološkog, kulturnog, ali i ekonomskog napretka.

U Bosni i Hercegovini su formirane nove vlade nacionalnog spasa i jedinstva, te je uspostavljeno stalno zasjedanje visokog stručnog plenuma, podržanog od vladajućih stranaka, sa zadatkom da za 100 dana predloži obuhvatan plan tehnološkog i ekonomskog razvoja BiH za period do 2030. godine. U prvih šest mjeseci rada stručnog plenuma na jednom mjestu sabrane su sve potrebne informacije o resursima (ljudskim, kapitalnim, prirodnim) i sistemima (zdravstvenom, obrazovnom, poreskom, finansijskom, tržišnom), te se razvio novi integrirani model upravljanja resursima i ekonomskim razvojem. Model nove ekonomije utemeljen je na kreiranju novih tržišta povezanih s energetskom strategijom, razvoju i usvajanju novih tehnologija koje su podloga digitalne ekonomije i integriranju bosanskohercegovačke ekonomije u globalnu digitalnu ekonomiju.

Pročitajte više na sljedećem linku