BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. godine, a u septembru iste godine Evropsko vijeće je pozvalo Evropsku komisiju da dostavi mišljenje o utemeljenosti tog zahtjeva. U maju 2019. Komisija je usvojila Mišljenje i prateći Analitički izvještaj o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.1 U Mišljenju je utvrđeno 14 ključnih prioriteta u oblasti demokratije/funkcionalnosti, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave, koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pristupnih pregovora. U svojim zaključcima iz decembra 2019. Vijeće EU je pozdravilo Mišljenje i pozvalo Komisiju da svoje godišnje izvještaje o Bosni i Hercegovini, počevši od onog iz 2020., fokusira na provedbu ključnih prioriteta iz Mišljenja.
Bosna i Hercegovina nastavlja primjenjivati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a sastanci zajedničkih tijela prema sporazumu su održavani redovno, osim parlamentarnog odbora, koji tek treba usvojiti svoj poslovnik.
Javna politička opredijeljenost svih nivoa vlasti za strateški cilj integracije u EU je u velikoj mjeri i dalje samo deklarativna i nije pretvorena u konkretne aktivnosti, budući da su se politički lideri u izvještajnom periodu bavili stranačkim politikama i nekonstruktivnim političkim raspravama. Na taj način su otežavali i rad vlade koja je imenovana tek krajem 2019. godine, 14 mjeseci nakon izbora koji su održani u oktobru 2018.
Više u PDF dokumentu.